Internet prevare koje danas pogađaju građane Srbije nisu nova pojava. One postoje decenijama i razvijale su se paralelno sa razvojem tehnologije. Tokom tog vremena menjali su se alati, kanali komunikacije i priče koje se koriste, dok su osnovni obrasci ponašanja ostajali stabilni.
Ono što se promenilo nije sama ideja prevare, već obim, organizacija i sofisticiranost načina na koji se ona sprovodi. Modeli koji su se pokazali efikasnim vremenom su postajali standard, testirani u različitim sredinama i prilagođavani različitim digitalnim okruženjima, pre nego što su se učvrstili kao masovni fenomen. Tek u poslednjih nekoliko godina njihovi efekti postaju jasno vidljivi u Srbiji.
Razloga za to ima više. Tehnologija, pre svega masovna upotreba pametnih telefona i društvenih mreža, omogućila je prevarantima da dopru do velikog broja ljudi u kratkom vremenskom periodu. Istovremeno, društvo se tim alatima prilagodilo brže nego što je razvilo iskustvo potrebno za prepoznavanje složenih oblika manipulacije.
Društveni kontekst dodatno pojačava problem. Starenje populacije, ubrzana digitalna uključenost ljudi koji nisu odrasli uz internet, kao i dugotrajna ekonomska nesigurnost, stvaraju okruženje u kome su ljudi skloniji da reaguju na poruke koje nude sigurnost, pomoć ili dodatni prihod.
Posebno su pogođene starije generacije. One znaju dovoljno da koriste pametne telefone, aplikacije i društvene mreže, ali često nemaju iskustvo koje bi im pomoglo da prepoznaju višefazne obrasce obmane. Upravo te generacije često raspolažu najvećim delom lične ili porodične imovine, što ih čini glavnom metom savremenih prevara.
U praksi, građani Srbije gube desetine miliona dinara usled različitih internet prevara. Najčešći oblici uključuju lažne oglase, SMS fišing poruke, profile koji nude brze kredite ili lake zarade na društvenim mrežama. Dostupni podaci ukazuju na stalni rast ukupne štete, od oko osam miliona dinara izgubljenih tokom 2022. godine, preko petnaest miliona tokom 2023, do više od pedeset miliona u prvih devet meseci 2024. godine, kada su prijavljeni samo slučajevi prevara putem interneta.
Kako funkcionišu savremene internet prevare
Savremene internet prevare retko se zasnivaju na jednom događaju ili na jednoj poruci koja dovodi do neposredne štete. U najvećem broju slučajeva reč je o procesu koji se odvija kroz više faza, sa jasno prepoznatljivim obrascima i tačkama prelaza.
Proces obično počinje uspostavljanjem kontakta koji deluje bezazleno. Komunikacija u početku izgleda uobičajeno, često čak i dosadno, bez ikakvih očiglednih znakova manipulacije. Upravo ta prividna normalnost predstavlja osnovu na kojoj se kasnije gradi kontrola.
Nakon početnog kontakta sledi faza stvaranja navike. Poruke, pozivi ili drugi oblici komunikacije postaju redovni, vremenski predvidivi i emocionalno neutralni. Vremenom, kontakt sa istim sagovornikom počinje da zauzima stabilno mesto u svakodnevnom ritmu osobe.
Sledeća faza uključuje postepeno pomeranje granica. Razgovori se produbljuju, uvode se lične teme, ispituju se stavovi, strahovi i očekivanja. Reakcije se pažljivo posmatraju i beleže, kako bi se komunikacija prilagodila konkretnom sagovorniku.
Kada se uspostavi dovoljan stepen predvidivosti, proces ulazi u fazu izolacije. Ona se ne sprovodi otvoreno, već kroz reinterpretaciju stvarnosti. Sumnje okruženja predstavljaju se kao nerazumevanje, mešanje ili preterana briga. Na taj način se postepeno smanjuje uticaj spoljašnjih korektivnih signala.
Tek nakon toga dolazi do trenutka pritiska. Pritisak može imati različite oblike, ali mu je zajedničko da zahteva reakciju u ograničenom vremenskom okviru. U tom trenutku racionalno razmišljanje biva potisnuto, a odluke se donose u pokušaju da se situacija brzo razreši.
Kada se prvi prag jednom pređe, prevara retko staje. Zahtevi se ponavljaju, razlozi se menjaju, ali osnovna struktura ostaje ista. Proces se prilagođava reakcijama osobe i često prelazi u druge oblike prevara, koristeći već izgrađeno poverenje ili naviku.
uspostavljanje kontakta → stvaranje navike → pomeranje granica → izolacija → pritisak → prvi prag → niz ponovljenih zahteva
Prevara kao organizovani sistem
Današnje internet prevare u većini slučajeva ne sprovode pojedinci. Iza velikog broja slučajeva stoje organizovane strukture sa jasno podeljenim ulogama i načinom rada.
Postoje osobe koje direktno komuniciraju sa žrtvama. Njihov zadatak je održavanje razgovora, praćenje reakcija i sprovođenje unapred definisanih faza. Iznad njih se nalaze osobe koje nadgledaju komunikaciju, daju instrukcije i odlučuju kada treba pojačati pritisak ili prekinuti kontakt.
Razgovori se ne vode spontano. Postoje gotove poruke, scenariji i smernice za različite situacije. Zna se kako se reaguje kada sagovornik posumnja, kada odugovlači ili kada traži dodatna objašnjenja. Komunikacija se prilagođava, ali okvir ostaje strogo kontrolisan.
Alati koji se koriste često nisu ništa posebno. To su isti tipovi softvera kakvi se koriste u prodaji, korisničkoj podršci ili marketingu: baze kontakata, evidencije razgovora, sistemi za masovno slanje poruka. Razlika je u cilju njihove upotrebe.
U nekim delovima sveta postoje mesta gde ljudi ove prevare sprovode pod prinudom. Nisu svi učesnici u sistemu dobrovoljno uključeni. Neki su prevareni, neki zadržani, a neki fizički prisiljeni da rade. Njihov rad se prati, a greške se kažnjavaju.
Zbog toga osoba koja primi poruku ili poziv ne komunicira sa jednim pojedincem, već sa sistemom koji može da zameni ljude, brojeve i naloge bez ikakvog zastoja. Kada se jedan nalog ugasi, drugi se aktivira. Način rada ostaje isti.
Pregled najčešćih internet prevara
Prevare u nastavku pokrivaju najčešće modele sa kojima se građani Srbije susreću. Razlikuju se po kanalu (SMS, poziv, oglasi, mreže), ali se često nadovezuju jedna na drugu: kada se jednom uspostavi kontakt ili poverenje, sistem lako menja priču i prelazi u drugi tip prevare.
Romantična prevara
Dugotrajan proces u kome se gradi rutina i emocionalna vezanost. Cilj je da komunikacija postane svakodnevna, predvidiva i privatna.
Kako izgleda u praksi: kontakt kreće nenametljivo, zatim sledi prebacivanje na Viber/WhatsApp, brzo “ozbiljnija” priča, planovi, obećanja susreta koji se stalno odlaže. Kada se stekne poverenje, pojavljuje se “hitna situacija” ili “privremeni problem” koji traži novac.
Crvene zastavice:
- Brz prelazak na privatni kanal + insistiranje na tajnosti.
- Konstantna dostupnost i “savršeno” ponašanje bez realnih detalja.
- Odlaganje video poziva/susreta uz nove izgovore.
Često prelazi u: crypto investicione prevare, advance-fee obrazac, recovery talas.
Crypto investment prevara
Lažne platforme i “brokeri” koriste vizuelni prikaz profita da bi podstakli nove uplate. Kontrola je prividna, dok su sredstva u potpunosti pod tuđom kontrolom.
Kako izgleda u praksi: kreće oglasom ili porukom o “sigurnoj zaradi”. Nakon male uplate, žrtva dobija “nalog” na platformi sa rastom grafikona. Kad pokuša isplatu, pojavljuju se takse, verifikacije, “blokade” i novi uslovi.
Crvene zastavice:
- Profit je “stabilan” i izgleda previše uredno i brzo.
- Isplata je moguća samo nakon dodatne uplate ili “poreza”.
- Traže AnyDesk/TeamViewer “za pomoć”.
Često povezano sa: recovery, advance-fee, lažni pozivi.
Lažni pozivi i autoritet
Prevara koja koristi glas, ozbiljan ton i institucionalni rečnik da bi izazvala poslušnost. Poenta je preuzimanje toka razgovora i brzo sprovođenje koraka.
Kako izgleda u praksi: poziv “iz banke” ili “od bezbednosti”. Navodna sumnjiva transakcija i “hitna zaštita”. Zatim slede instrukcije, instalacija aplikacije, potvrde kodova, preusmeravanja uplata.
Crvene zastavice:
- Traže instalaciju AnyDesk/TeamViewer ili deljenje ekrana.
- Traže kodove iz SMS-a/Token aplikacije.
- Ne daju da prekineš i pozoveš instituciju preko zvaničnog broja.
Može voditi ka: advance-fee i recovery.
Marketplace prevara
Prevare kroz oglase, kupoprodaju i dostavu. Cilj je da transakcija deluje rutinski, dok se rizik prebacuje na žrtvu.
Kako izgleda u praksi: “kupac” šalje link za plaćanje/dostavu, “prodavac” traži avans, ili se šalje lažna potvrda uplate. Često se koristi lažna stranica dostave sa unosom kartice.
Crvene zastavice:
- Link za dostavu/plaćanje vodi na čudan domen.
- Insistiranje da se sve reši “odmah”, bez standardne procedure.
- Neprirodna žurba i izbegavanje osnovnih pitanja.
Često prelazi u: phishing, smishing, advance-fee, recovery.
Advance-fee prevara
“Mala uplata” kao uslov za veliku isplatu, oslobađanje pošiljke, nagradu ili “otključavanje” novca. Proces se produžava kroz nove takse i izgovore.
Kako izgleda u praksi: stiže priča o dobitku/pošiljci/zaradi, zatim “carina”, “porez”, “provizija”, “notar”. Svaki sledeći korak objašnjava zašto je još jedna uplata potrebna.
Crvene zastavice:
- Isplata je uvek “blizu”, ali traži se još jedan trošak.
- Uplate idu na privatne račune ili čudne posrednike.
- Pretnje kaznama ili gubitkom ako ne uplatiš odmah.
Česta u: investicionim i romantičnim šemama.
Phishing prevare
Najmasovniji model: kratka poruka + hitnost + link. Radi na principu automatizma, ne na odnosu.
Kako izgleda u praksi: email/poruka o “blokadi”, “dokumentu”, “verifikaciji” ili “incidentu”. Link vodi na kopiju sajta ili formu koja traži login, kod, ili karticu.
Crvene zastavice:
- Poruka preti posledicama i traži brzu reakciju.
- Domen nije zvaničan, često liči na pravi.
- Traže kodove ili karticu kroz link.
Često prelazi u: lažne pozive, preuzimanje naloga, advance-fee.
Smishing prevare
SMS poruke sa hitnošću i linkom, optimizovane za klik na telefonu. Cilj je forma, kod, ili kartica.
Kako izgleda u praksi: “pošiljka zadržana”, “kazna”, “banka”, “pretplata”. Link vodi na mobilnu stranicu koja traži minimalan unos, zatim OTP.
Često prelazi u: phishing, lažne pozive, recovery.
Recovery prevara
Drugi talas prevare: cilja ljude koji su već izgubili novac. Nudi povraćaj sredstava, “specijalni postupak” ili “pravni kanal”.
Kako izgleda u praksi: javljaju se “advokati”, “forenzičari”, “agentura” ili “služba za povraćaj”. Traže naknade za dokumenta, poreze, takse i “otključavanje povraćaja”.
Crvene zastavice:
- Kontakt dolazi neočekivano, tvrde da već znaju detalje slučaja.
- Uvek postoji nova “administrativna” uplata.
- Guraju tajnost i obeshrabruju policiju/banku.
Najčešće drugi ili treći talas prevare.
Kako sistem prevara izgleda iz ugla onih koji ga sprovode
Kada se internet prevare posmatraju spolja, često se stvara slika pojedinca koji samostalno manipuliše drugima radi lične koristi. U stvarnosti, većina savremenih prevara funkcioniše kao organizovani sistem, sa jasnom podelom uloga, pravilima rada i unutrašnjom hijerarhijom.
Osobe koje direktno razgovaraju sa žrtvama predstavljaju najvidljiviji, ali i najzamenjiviji deo tog sistema. Njihov posao svodi se na vođenje komunikacije prema unapred definisanim obrascima: kada započeti razgovor, kada ga produbiti, kada uvesti emotivne teme, a kada započeti finansijski deo procesa.
Iznad njih se nalaze nadzornici koji prate razgovore u realnom vremenu. Oni analiziraju ton, brzinu odgovora, emocionalne reakcije i stepen saradnje sagovornika. Na osnovu tih podataka donose se odluke o pojačavanju pritiska, promeni taktike ili prekidu komunikacije ako se proceni da cilj nije ostvariv.
Razgovori se ne vode improvizovano. Postoje gotovi scenariji, liste odgovora za sumnju, za otpor, za traženje dodatnih objašnjenja i za emocionalne reakcije poput straha ili sumnje. Sagovornik sa druge strane često ne bira reči, već ih koristi iz unapred pripremljenog okvira.